Fagaceae

Porodica bukvi (Fagaceae)
Hrast Quercus ilex subsp. rotundifolia
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Fagales
Porodica	Fagaceae Dumort.[1] Rodovi Castanea Castanopsis Chrysolepis Colombobalanus Fagus Formanodendron Lithocarpus - Notholithocarpus Quercus Trigonobalanus

Porodica bukvi (lat. Fagaceae) uključuje bukve i hrastove, sa osam rodova i oko 927 priznatih vrsta.^[2] Obuhvata zimzeleno, listopadno drveće i grmove, sa karakterističnim naizmjenično poredanim jednostavnim listovima peraste nervature, jednospolnim cvjetovima u obliku resa i kupastim orašastim plodovima. Lišće bukava je često režnjevito sa peteljkama, a obično su prisutni i sporedni listići. Karakteristike lista Fagaceae mogu biti vrlo slične onima u porodici Rosaceae i drugim porodicama sa ružinim motivom. Plodovima nedostaje endosperm i nalaze se u krljuštima ili bodljikavim ljuskama koje mogu, a ne moraju oblagati čitavu orašicu, koja se može sastojati od 1-7 sjemenki. Najpoznatija grupa iz ove porodice su hrastovi, roda Quercus, čiji je plod bezvalvularna orašica (obično sadrži jednu sjemenku) zvana žir. Ljuska žira u većini hrastova stvara samo kup u kojem se nalazi orašica. Fagaceae su jedna od najvažnijih ekološki značajnih drvenastih biljaka iz svoje porodica na Sjevernoj hemisferi, a hrastovi čine okosnicu umjerenih šuma u Sjevernoj Americi, Evropi i Aziji, kao i jedan od najznačajnijih staništa divljači i njihove hrane.^[3][4][5]

Karakteristika Fagaceae je njihova sklonost da se lahko unakrsno oprašuju sa članovima istog roda/sekcije. Konkretno, hrastovi iste sekcije, tako lahko da je nejasno kako su uspjeli ostati morfološki različiti.

Nekoliko članova porodice Fagaceae imaju važnu ekonomsku upotrebu. Mnoge vrste hrasta, kestena i bukvi (rodova Quercus, Castanea i Fagus) najčešće se koriste kao građa za podove, namještaj, ormare i vinsku burad. Od kore hrasta plutnjaka Quercus suber, pravi se pluto za čepove vinskih boca i bezbroj drugih predmeta. Lješnici su plodovi vrsta roda Castanea. Brojne vrste iz nekoliko rodova su istaknuto ukrasno bilje, a drveni odsječci stabala i grana roda Fagus se često koriste za aromatiziranje piva.

1. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2009). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III". Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105–121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Arhivirano s originala (PDF), 25. 5. 2017. Pristupljeno 26. 6. 2013.
2. ^ Christenhusz, M. J. M.; Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
3. ^ Judd, Walter S.; Campbell, Christopher S.; Kellogg, Elizabeth A.; Stevens, Peter F.; Donoghue, Michael J. (2007). Plant systematics: a phylogenetic approach. (1st ed. 1999, 2nd 2002) (3 izd.). Sinauer Associates. ISBN 0-87893-407-3. Pristupljeno 29. 1. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
4. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
5. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)